1.
...Ako uđeš u najmanju kolibu nekog bosanskog Slavena, bez obzira da li vanjština izgleda
bijednom, naći ćete je uvjek čistom i urednom. U tom pogledu ljudi ovdje daleko nadmašuju
nižu klasu u Irskoj, Francuskoj i djelovima Italije. I nigdje drugdje narod nije toliko
držao načina na koji jede, iako upotreba noža i viljuške nije uobičajen. (E.Spencer:Putovanja Bosnom i hercegovinom 1850)

2.
ILIDŽA,Sarajevo:
Mnogi smatraju da je ovo banja s najdužom tradicijom u BIH. Poznata je još iz vemena
Rimskog carstva. Pomaže u liječenju reumatske, kožne i bolesti metabolizma (gojaznost,
šećerna bolest, giht), ali i uliječenju ženske (ginekološke) bolesti i stanja.

3.
PODRUČJU gdje rijeka Bosna (271 km) izvire ispd planine Igman (1667 m), priroda je
podarila čudesnu ljepotu i plodnost. To je vjerovatno bio jedan od razloga što se na ovim
prostorima u neolitu(mlađe kameno doba) razvila napredna Butmirska kultura. Mnogo kasnije,
otkrivši bogadstvo termalnih i ljekovitih voda, Rimljani su ovdje imali svoje terme o čemu
svjedoče brojni arheološki nalazi, a još kasnije je izgrađeno najpoznatije banjsko mjesto
u Bosni i Hercegovini-Ilidža (tur.- toplice), u kome se uspješno liječe reumatizam,
ženske i kožne bolesti.

4.
U ZOOLOŠKOM ODSJEKU Zemaljskog muzeja u Sarajevu pohranjene su dvije izuzetno vrijedne
kolekcije: entomološka i ornitološka, koje su najbogatije na Baklanu. Entomološka zbirka
sačinjava više od 530.000 insekata, među kojima su i endemične podvrste leptirova
(Coenonympha tulia lorkovici i Zerynthia polixena nigra), te dinarski endem čovječija
ribica (porteus anguineus).

5.
POSJETIOCI
Botaničkog vrta Zemaljskog muzeja, koji je osnovan 1916. godine, imaju priliku upoznati
se sa biljnim svijetom Bosne i Hercegovine. Pored flore koja raste različitim
ambijentalnim uvjetima koje nudi klimatski i geografski položaj BIH, posebnu dragocjenost
predstaljaju endemične biljne vrste kao što su Bosanski ljiljan i Pančićeva omorika.

Priredila: Amela Tufo IV-1

IZ DREVEN ISTORIJE ALGEBRE

U XVII vijeku prije naše ere egipatski sveštenik Ahmes,po ugledu na neki još stariji rukopis, napisao je papirus u kojem je sakupio uglavnom sva dotadašnja znanja iz geometrije i algebre.
Papirus sadrži osamdeset zadataka iz algebre, svaki sa sopstvenim rješenjem. Mnogi od tih zadataka bili su "Odredi broj". Ovako je glasio jedan Ahmesov zadatak: "Gomila,njene dvije trćine, jedna polovina i tri sedmine, sabrane zajedno daju 33. Odrediti gomilu". Neki zadaci su bili ocigledno samo za zabavu, na primjer: "Ima 7 kuca, u svakoj kući ima po sedam macaka,  svaka macka ubija sedam miševa, svaki miš pojede po sedam klasova pšenice. Svaki klas pšenice ce dati sedam hektara zrna. Koliko je žita spašeno?" Vecina zadataka je vezana za svakodnevni život ( za hljeb, hranjenje stoke i td.)...

                                                          Vene-29.

______

Neki ljudi za pismo koriste izraz font. U stara dobra vremene-skoro do prije 20
godina-svako slovo se štampalo pomocu olova, a svi komadi olova za jedno
pismo čuvali su se u kutiji koja se zvala font. Ova rijec potice od francuske riječi
fonte, što znači livenje, u ovom slučaju izlivanje slova. Ona nema nikakve veze
sa riječi fontana, koja potiče od latinske riječi fontis što znači izvor.  

                                                                                                                                              
                                                                                                    CorelDraw,str.209. Odžačar Nevjestu u Staroj Engleskoj morao je da poljubi odžačar jer je to prema starim
engleskim vjerovanjima donosilo sreću u braku. Zdravlje planinaraPlaninari koji vole izrazito visoke vrhove dovode u pitanje svoje zdravlje, osobito
pamćenje. To je pokazalo istraživanje grupe švajcarskih naučnika koji su dokazali da
se na visini od 4500 metara kod ljudi javljaju prolazne smetnje, ali kod planinara koji
su se verali na 8000 one su, usljed razrijeđenog vazduha vidne više mjeseci nakon
povratka.

Tajna jezera Loch Ness

Slavno, mnogo traženo i često viđano čudovište iz jezera Loch Ness u Škotskoj, od
milja nazvano Nesi, uopće nije živo biće. Nesi je samo gomila truhlog lišća koje se
povremeno diže sa dna i ispliva na površinu. Pokreću ga gasovi raspadanja. Poput
uspavanih čudovištata, ogromne količine lišća koje ostaju tokom zime nataložene na
dnu jezera, onda kada proljetna voda ubrza raspadanje, oslobođeni gas metan, odvaja
od tla naslage. Izvještaj o nesinom čudnom ćutanju prekidanom samo grutanjem vode
dok ona iščezava u dubini jezera, lahko mogu da se objasne pretpostavkom o istruhlom
lišću.

Kravate
Suviše stegnute kravate mogu da izazovu krvarenje u mozgu i očima što dovodi do
slabljenja vida. Istraživanja provedena na 94 osobe pokazala su srećom da su smetnje
trenutne i da vrlo brzo nestaju pošto se čvor olabavi.

Najsušniji kraj
Najsušnije područje na svijetu nije afrička pustinja Sahara, kako se obično misli, nego je
to Calama u čileanskoj pustinji Atakama, gdje još nikada nije zabilježeno padanje kiše.
U Sahari povremeno padne kiša, ali pod žestokom vrućinom, voda se gotovo istog
trenutka ispari.
Crveno more Crveno more je dobilo svoje ime u vrijeme starih Grka, koji su ga tako nazivali zato što u određeno doba godine njegove vode poprimaju crvenkasti odraz. Ta boja potiče od nekih vrsta crvenih algi koje tu rastu u velikim količinama.
Genije Tu i tamo u školi čujemo o nekome koga ljudi smatraju genijem, ili čitamo u novinama kako je neko učinio nešto izuzetno da se o njemo piše kao o geniju. I, konačno, u povijesti smo učili o mnogim slavnim ljudima koje smatramo genijima. Šta je to zapravo genijalnost? Izraz «genije» se upotrebljava za nekoga ko ima izvanredno veliku inteligenciju. Da bi neko postao genije, potrebno je da svijet sazna za njegova velika djela. Međutim, neko može biti genij, a da nije učinio ništa veliko, ali ima koeficijent inteligencije jednak slavnom geniju. Mnogo genija je umrlo, a da nisu doživjeli slavu za svoga života jer svijet nije shvatio njihova saznanja. Nažalost, umrli su u bijedi i siromaštvu. Još je važno naglasiti da genijalnost i talenat nisu isto.

Ljevaci

Mnogi roditelji čija su djeca ljevaci, brinu zbog ove pojave i pitaju treba li pokušati
ispravitiovu pojavu. Mnogi stručnjaci kažu NE! Ako je neko pravi ljevak i služi se,
umjesto desne, lijevom rukom, nema potrebe da se ta njegova osobina mijenja. 4%
ukupne populacije su ljevaci, pa zato nema razloga da se neko zbog toga osjeća
uvrijeđenim i nesigurnim. Mali problemi nastaju jer je naš svijet svijet dešnjaka pa
je sve prilagođeno njima. Međutim, nema velikih poteškoća kod navikavanja.
Postoji mnogo teorija zašto su neki ljudi ljevaci, ali ni jedna nije općeprihvaćena.

Najkišovitije mjesto

Indijski gradić Čarapuđi smatra se najvlažnijim mjestom na svijetu. Tu godišnje padne
više od deset hiljada milimetara atmosferskog taloga.
Plesom protiv otrovnog pauka Nekada se u italijanskom gradu Tarentu vjerovalo da je živahan ples jedina zaštita od ujeda otrovnog pauka tarantule. Odatle i potiče naziv popularnom napuljskom plesu «Tarantella», koji započinje u lagahnom ritmu da bi se na kraju pretvorio u vrlo brz i vatren ples.
Presvlačenje zmija Zmije rožnati di osvoje kože presvlače i po nekoliko puta godišnje. Kod skidanja stare kože, one najprije raskinu rožnati dio na glavi pored usta, a zatim se polahko provuku između gustih grana ili kamenja i tako skinu svoju košuljicu.

Brod u pustinji

U blizini Keopsove piramide bio je zakopan brod izgrađen za plovidbu po Nilu. Kako
su naučnici procijenili, napravljen je oko 2500 godina prije naše ere.
Najdulja životinja Džinovska meduza Cyanaea artica, koja obitava u sjeverozapadnom dijelu Atlantika, najdulja je životinja. Godine 1865. na obalu zaljeva Massachusetts u SAD – u more je izbacilo jedan primjerak čiji je kobuk imao promjer 2,29 metara, a krakovi su mu bili dugi 36,5 metara. Dakle, raspon krakova bio je oko 75 metara.

Neotkrivene pošiljke

Dvije pune vreće pisama slučajno su pronađene pri rekonstrukciji stare poštanske
zgrade gradića Waddyja u Kentuckyju. Pisma su iz 1910. godine, a Uprava pošte se
obavezala da će «neke neposlane pošiljke» isporučiti onima koji su još živi.  
Vodoskok u Ženevi
Poznati vodoskok u Ženevi jedan je od najvećih vodoskoka na svijetu. Postavljen je
1951. godine. Stub vode visok 130 metara baca motor snge 1360 KS (1000,3 kW), a
početna brzina vode je 125 m/s (450 km/h) .
Engleske kovanice Na engleskoj kovanici kralj Charles II gleda udesno. To je odlučeno jer je prije njega na vlasti bio Cromwell, koji je dao kovati novac sa svojim likom, a na njemu je gledao ulijevo. Nakon toga postala je tradicija da kraljev lik na novcu uvijek gleda na suprotnu stranu od one na koju je gledao njegov prethodnik.

Bjesomučni okršaj

Već stoljećima, svake godine, u zoru prvog dana nakon pojave punog Mjeseca u
septembru svakodnevni život u Pandhumi u Indiji djelimično se zaustavi. Muškarci iz
tog sela podijele se u dvije skupine i počnu bjesomučan obračun kamenjem, nastojeći
onesposobiti što više pripadnika suparničke skupine. Taj okršaj traje sve do zalaska
Sunca, nakon čega se pobrinu za stradale, a zatim nastavljaju živjeti kao da se ništa
nije dogodilo. Noko ne zna koliko je star taj običaj i zašto se održava. Vlasti ga
pokušavaju zabraniti i kažnjavaju sudionike, ali bez velikog uspjeha. Prošle godine je,
na primjer, bilo čak 550 ranjenih.

Preduge zaruke

Da ne valja «uletjeti» u brak prebrzo, dok se zaručnici dobro ne upoznaju i vide
odgovaraju li jedno drugome, to svi znaju. Međutim, Octavija Gullena i Adrian
Martinez i Cuidad de Mexica ipak su pretjerali. Bili su zaručeni punih 67 godina.
Za brak su se odlučili tek kada su oboje napunili 82 godine.

Jedan dan na Veneri

Na Veneri dan traje dulje od godine jer se ona oko svoje ose okrene za 243,16 Zemljinih dana, a oko Sunca obiđe za 224,7 dana

Vatra ispod površine Zemlje

U australskoj državi Novi Južni Vels vatra gori ispod površine Zemlje. Naime, ispod
planine Wingen oko 30 metara duboko, gori sloj zapaljenog ugljena, a vatra se širi u
dubinu. Pretpostavlja se da taj ugljen gori već 5000 godina

Najmlađi kandidat za Oscara

Osmogodišnji Justin Henry, 1979. godine nominiran je za najbolju sporednu mušku
ulogu u filmu «Kramer protiv Kramera», najmlađi je učesnik u 75-to godišnjem
nadmetanju za Oscara.

Pozor, divlje dijete!

U američkoj saveznoj državi Wisconsin i danas je na snazi zakon prema kojem roditelj
svom zločestom djetetu, ako ne može platiti štetu nastalu njegovim nestašlucima,
mjesec dana mora, pri svakom izlasku iz kuće, o vrat vješati pločicu s natpisom:
 «Pozor, divlje dijete!»

Kaktus koji napada ljude!

Kaktus koji napada ljude raste u nekim američkim pustinjama. Njegove oštre bodlje
slabo su srasle s granama, tako da ih i najslabiji povjetarac otkida i razvija uokolo.
Ako u tom trenutku neko prolazi pored njega, jao njemu!

Samo jedna riječ

Znate li koliko mišića pokrenete da biste izgovorili jednu jedinu riječ? 72! Ali, mišićima
to baš i ne smeta.

Najveći gradonosni oblak              

U Sarajevu ne pada baš često grad. Ali, iznad indijskog grada Morabada pojavio se
jedan ogromni gradonosni oblak.Najveći zabilježeni! To je bilo 30. aprila 1888. godine,
a iz njega je lila prava smrtonosna tuča. Zrna grada bila su velika poput dječije glave.
Jadni stanovnici tog grada!

Srce kolibrića

Jeste li se ikada zapitali kako kolibrić onako mali leti onako brzo. To je zbog njegovog
srca koje čini čak jednu četvrtinu njegovog tijela. Ono mu daje snagu da krilima mahne
200 puta u sekundi.

Jednogrba kamila

Ova jednogrba pustinjska životinja spada u takozvane «žuljevite đonove». Ona ima
posebno široke površine kojima gazi, pa joj zato noge ne zapadaju duboko u mehki
pustinjski pijesak. Uostalom: kad jednogrba kamila mora potrčati, njeni nježni ravni
tabani je brzo zabole.

Prva električna lokomotiva na normalni kolosijek

Prva električna lokomotiva na normalni kolosijek pojavila se 1899. godine, a 1903.
godine kompanija «Siemens» pustila je u saobraćaj lokomotivu koja je dostizala brzinu
od 211 km/h. S vremenom je postignut veliki napredak u elektrifikaciji željezničke
mreže. Ove lokomotive imaju mnogo prednosti nad drugima. U svakom trenutku su
spremne da krenu, idu mnogo većom brzinom i vrlo su podesne za rukovanje. Struja
omogućava vozovođi da krene kad hoće, da podešava brzinu ili da se zaustavi bez
poteškoća. Važno je i to da one ne ispuštaju dim koji opasno zagađuje zrak.  

Prve naočale

Niko ne zna ko je napravio prve naočale na svijetu . Godine 1266. Rodžer Bekon je
uvećavao slova stavljajući na knjigu dio staklene kugle. Ali, ko se prvi sjetio da stavi
staklo blizu oka i da ga tako drži? Na portretu Kardinal Ugon, koji je slikan
1352. godine, predstavljen je sa dva uokvirena sočiva čije su drške bile zakačene
jedna za drugu i pričvršćene iznad očiju. Prema tome, vjeruje se da su naočale
nastale između 1266. i 1352. godine, a najviše su izrađivane u Sjevernoj Italiji i
Južnoj Njemačkoj. Danas su naočale, osim što nam pomažu da bolje vidimo, postale
i pravi modni detalj. Ima ih različitih oblika. Zato se nemojte uvrijediti kada vam se
neka neznalica počne rugati zbog naočala.

Vrh stranice